TURISTIČKA ZAJEDNICA  IMOTA

Tvrđava Badnjevice smještena je na zapadnoj strani istoimenog kanjona između Prološca i Ričica, zapadno od Imotskog. Radi se o srednjevjekovnoj tvrđavi nastaloj tijekom 14. i 15. stoljeća koja je bila u uporabi vjerojatno do kraja 17. ili početka 18. stoljeća kada prestaje osmanska vlast na ovim prostorima.

Prvi spomen Prološca (pri tom se misli na ovu utvrdu kao središte šireg područja) zabilježen je 1444. godine u povelji kojom aragonski kralj Alfons V hercegu Stipanu Vukčiću Kosači potvrđuje neke  prije stečene posjede.
Tvrđavi se pristupa uskom stazom koja od Prološca, desnom stranom kanjona Suvaje,  vodi do glavnog ulaza. Staza započinje u podnožju prapovijesnog i kasnoantičkog arheološkog lokaliteta na Kokića glavici čiji je vrh danas obilježen velikim bijelim križem. 
Sama tvrđava Badnjevice nastala je na više razina između litica teško pristupačnog kanjona. Prošavši prvi uski bedem, dolazimo do visokog bedema s ulazom na oko dva metra visine i zazidanim kruništem koje svjedoči o nekoliko građevinskih faza. Iza njega je još viši i čvršći bedem i samo srce tvrđave u kojemu se, između ostaloga, nalazi i u živcu uklesana cisterna za vodu. Tragove zidova i skloništa nalazimo sve do vrha kanjona nad kojim se diže visoka kvadratna kula izgrađena na osamljenoj kamenoj gromadi. Radi se o dvokatnoj kuli s tragovima drvene konstrukcije na vanjskim zidovima drugog kata. S nje se nadziru krševite visoravni s obje strane kanjona kao i dio Imotskog polja. 
Prema mišljenju autora radi se o jednoj od najljepših srednjovjekovnih tvrđava čija je gradnja bila pravi građevinski pothvat, a istraživanje će biti još i veći.

Tekst: Ivan Alduk
Fotografije: Luka Kolovrat, Ante Fedor Kukavica